Af hverju ættum við að kjósa? / Dlaczego powinnismy glosowac?


Donata H. Bukowska, ráðgjafi í málefnum nemenda af erlendum uppruna
skipar 4. sæti á lista Samfylkingarinnar til bæjarstjórnar Kópavogs.

Í Kópavogi búa yfir 3500 innflytjendur sem er um 10% allra íbúa bæjarins. Stór hluti af þessum hóp er búinn að búa á Íslandi í fimm ár eða lengur og getur þess vegna kosið í sveitarstjórnarkosningum. Athugun gerð af nágranna okkar, Reykjavíkurborg hefur leitt í ljós að fimmti hver innflytjandi með kosningarétt greiðir atkvæði. Það er frekar lág tala. Sérstaklega þegar sveitarstjórn tekur ákvarðanir sem hafa bein áhrif á aðstæður innflytjenda í samfélagi.  Af hverju notum við ekki þennan möguleika sem lögin tryggja okkur til að hafa áhrif á líf okkar á nýjum stað? Kannski vegna þess að við skiljum ekki fyllilega hvaða kosti kosningar bera með sér. Við vitum að það er réttur okkar að kjósa og að svona virkar lýðræði. En hvað þýðir það í raun og veru?

Af hverju það borgar sig að greiða atkvæði?

Í fyrsta lagi, í maí veljum við einstaklinga sem ætla að vinna fyrir okkur næstu 4 árin og  taka ákvarðanir sem geta haft áhrif á lífsgæðin okkar á mörgum sviðum.

Við kjósum til að tryggja viðeigandi umönnun og menntun fyrir börn á fyrsta skólastigi þeirra. Í Kópavogi starfa 21 leikskólar þar sem u.þ.b. 2020 börn stunda nám. Bæjaryfirvöld ákveða hvernig aðstaða barna sem dvelja í 8 eða jafnvel 9 tíma á dag er á leikskólum. Ákvarðanir bæjaryfirvalda hafa einnig áhrif á það hversu mörg laus pláss eru í leikskólum og hversu lengi barn þarf að bíða eftir leikskólaplássi.

Við greiðum atkvæði til að tryggja ungum Kópavogsbúum góða menntun. Bærinn sér um rekstur grunnskólana. Aðbúnaður, þjónusta sérfræðinga og t.d. auka aðstoð fyrir þá sem læra íslensku sem annað mál eru háð ákvörðunum bæjaryfirvalda.

Okkar atkvæði mun einnig hafa áhrif á það hvort og hversu margar leigu- og félagslegaríbúðir verða byggðar í Kópavogi. Eða þá íbúðir sem allir geta leyft sér að kaupa ekki bara þeir efnaðri.

Við kjósum til að fá t.d. greiðfærar götur og gangstéttir á veturna enda sér bærinn um viðhald og ástand gatna, gangstétta og göngu- og hjólastíga.

Fólk sem við kjósum mun ákveða í hvað okkar sameiginlegu peningar fara . 14,48% af okkar tekjum fer til bæjarsjóðs. Árið 2016 námu útgjöld Kópavogsbæjar 34.951.529.597 kr.

Við ættum að kjósa til að geta kvartað seinna. Já! Atkvæði okkar gefur okkur siðferðislegan rétt til að kvarta ef við verðum óánægð í framtíðinni. Við kjósum vegna þess að það er réttur okkar. Réttur sem tryggir okkur val. Ákvörðunin er okkar!

 

Dlaczego powinni?my g?osowa??

W Kópavogur mieszka ponad 3500 imigrantow, czyli okolo 10% mieszkancow. Duza czesc z nich mieszka na Islandii dluzej niz piec lat i moze glosowac w wyborach samorzadowych.

W sasiednim Reykjaviku sprawdzono, ze udzial w wyborach bierze co piaty upowazniony do glosowania imigrant. To niewiele. Zwlaszcza, ze na szczeblu samorzadowym podejmowane sa decyzje majace bezposredni wplyw na funkcjonowanie obcokrajowcow w spoleczenstwie. Dlaczego nie korzystamy z zapewnionej nam przez prawo mozliwosci wywierania wplywu na to, jak sie nam zyje w nowym miejscu? Mozliwe, ze dzieje sie tak, poniewaz nie do konca zdajemy sobie sprawe z mozliwosci jakie daja nam wybory. Niby wiemy, ze mamy prawo, ze na tym polega demokracja. Ale co to oznacza w praktyce?

Dlaczego wiec warto skorzystac z prawa do glosowania?

Przede wszystkim, w maju wybierzemy osoby, ktore bada dla nas pracowac przez kolejne cztery lata i decydowac  o jakosci wielu aspektow naszego zycia.

Glosujemy takze po to, zeby zapewnic dzieciom odpowiednia opieke i edukacje na pierwszym etapie kszta?cenia. W Kópavogur dzia?a 21 przedszkoli, do ktorych uczeszcza ok. 2000 maluchow. To wladze miasta decyduja w jakich warunkach beda one spedza? 8 a nawet 9 godzin dziennie. Od wladz miasta zalezy rowniez liczba miejsc w przedszkolach i jak dlugo trzeba na takowe czekac.

Glosujemy, zeby mlodzi Kópavogurzanie mieli dostep do dobrej edukacji. Miasto finansuje edukacje na poziomie szkoly podstawowej. Wyposazenie szkol, czy chociazby liczba zajec wspomagajacych np. nauke j. islandzkiego takze zaleza od decyzji podjetych przez samorzad.

Nasz glos bedzie mial tez wplyw na to, czy w miescie budowane beda mieszkania socjalne, na wynajem oraz takie na ktore stac nie tylko osoby zamozne.

Bierzemy udzial w wyborach, zeby w zimie chodniki i ulice byly na czas odsniezone. Poniewaz samorzad odpowiedzialny jest tez za stan drog, chodnikow oraz sciezek spacerowych i rowerowych.

Poza tym osoby ktore wybierzemy, beda wydawac nasze wspolne pieniadze.  14,48 % naszych podatkow trafia do budzetu miasta. W roku 2016 wydatki miasta wyniosly 34.951.529.597 kr.

Glosujemy, zeby moc pozniej narzekac. Wlasnie tak! Jesli z czegos bedziemy niezadowoleni, oddany przez nas glos daje nam moralne prawo do narzekania.

Glosujemy poniewaz mamy do tego prawo i dzieki temu mamy wybor. Decyzja nalezy do nas!